UPFBiH: DERK treba odbiti zahtjeve Elektroprijenosa BiH i NOS-a za povećanje tarifa za prenosnu mrežarinu

Sarajevo, 16. januar/siječanj 2020. -  Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine poziva Državnu regulatornu agenciju za električnu energiju BiH da pažljivo analizira zahtjeve Elektroprijenosa BiH za povećanje tarife za usluge prijenosa električne energije tzv. mrežarine za oko 10 posto, kao i zahtjev Nezavisnog operatera sistema u BiH koji traži povećanje tarife za rad NOS, da reagira na neprimjerene i nerealne zahtjeve i zaštiti krajnje kupce.  Iz UPFBiH očekuju da će DERK odbiti povećanja cijena električne energije. Ovo je rečeno na press konferenciji UPFBiH održanoj danas, a povodom zahtjeva za povećanje svih tarifa koje čine prenosnu mrežarinu, a koje su DERK-u uputili Elektroprijenos BiH i NOS.

 „Kao razlog povećanja tarifa navodi se smanjena potrošnja električne energije na prenosnoj mreži u BiH zbog prestanka rada Aluminijuma, kao i da se zadrži „profitabilno poslovanje" ovih kompanija. Pitamo da li je korektno održavati poslovanje sa značajnim profitom tako što će se samo povećati cijena mrežarine kupcima? Postoje li drugi načini da se poboljša poslovanje Elektroprijenosa i NOS-a, optimiziraju troškovi, racionalizira broj zaposlenih itd. Ono što teba istaknuti je da će povećanjem cijena mrežarine    automatski porasti cijena električne energije za kupce na visokom naponu, kao što su Arcelor Mittal, željeznice, BSI Jajce, Cementara Kakanj,  Tvronica cementa Lukavac kao i ostale kompanije iz metalske, drvne i tekstilne industrije što je još jedan namet i dodatno opterećenje za privrednike i poslovni ambijent,  a što će građani osjetiti dvostruko, kroz povećanje cijena električne enrgije i  cijena proizvoda i usluga", kazao je Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavdavaca FBiH. 

Podsjetio je da je DERK 31.12.2019. godine već donio Odluku o izmjeni tarifa za sistemsku i pomoćnu uslugu kojom je ovu tarifu povećao za 12 posto, čime je prenosna mrežarina od 01.01.2020. godine povećana za cca 3,5 posto, a to opet znači da će kupci na prenosnoj mreži imati 0,5 posto veće ukupne troškove energije.  Jedno od obrazloženja za povećanje je „nenaplaćena potraživanja od Aluminija u iznosu od oko 3,1 mil. KM." Kupci na visokom naponu će već u januaru imati uvećane račune za potrošenu električnu energiju.

 „Ukoliko DERK prihvati ove prijedloge, to će značiti povećanje cijene mrežarine na prijenosnoj mreži i povećanje ukupne cijene električne energije od tri do četiri posto, odnosno, ukupnih troškova nabavke električne energije za sve velike kupce u BiH priključene na visoki napon. Kao posljedica toga, u narednom koraku, bi došlo do povećanja distributivnih mrežarina, a što bi imalo direktni uticaj na sve kupce električne energije, uključujući i domaćinstva, te bi na koncu rezultiralo povećanjem cijena proizvoda i usluga. Pregledajući dokumente koje su kompanije predale DERK-u u proceduri odobravanja novih tarifa može se uočiti da je Elektroprijenos BiH tražio povećanje svog odobrenog prihoda za 16 posto u odnosu na odobrena sredstva za 2019. godinu, što je otprilike između 20 i 30 miliona KM, a NOS BiH je tražio povećanje svog odobrenog prihoda koji se procjenjuje  između 3,5 i pet miliona KM", naglasio je Pandurević.

 

Podsjeća da su u državama regiona ove tarife znatno niže nego u BiH. Zbog svega navedenog iz UPFBiH   pozivaju nadležne u DERK da razmotre opravdanost traženih povećanja, urade analiza troškova mrežarine u državama regiona i pokazatelja poslovanja u proteklom periodu,  jer iz onoga što je trenutno dostupno javnosti, opravdanost povećanja cijena tarifa se ne može ničim opravdati.

UPFBiH će u narednom periodu intenzivno raditi sa nadležnim u pokušaju smanjenja  onih  komponenti koje regulira država,a koje finansiraju trošak instrumenata energetske politike ili kanaliziraju prihod u državni budžet i koje uključuju poreze i namete, kao i troškove ispunjavanja utvrđenih kvota kako bi došli do rješenje koje će biti prihvatljivo za sve. UPFBiH će također pokrenuti razgovore o preispitivanju zakona kojima je definiran rad regulatora, jer trenutno regulatori uglavnom ne odgovaraju nikome za odluke koje donose.