Reagovanja na Odluku o minimalnoj plaći za 2025. godinu

Vijeće stranih investitora

Vijeće stranih investitora u BiH (Foreign Investors Council - FIC) izražava ozbiljnu zabrinutost zbog odluke Vlade Federacije BiH kojom se, bez detaljnih analiza i projekcija, bez usaglašenosti s poslovnim sektorom, povećava minimalna plata u Federacije BiH od 1. januara 2025. godine.

Ovakve odluke, donesene u posljednji trenutak, bez uvažavanja stvarnih ekonomskih okolnosti i mogućnosti prilagodbe, ne samo da ugrožavaju poslovanje privrednika nego i dugoročno štete radnicima, naročito onima s najmanjim primanjima.

Preliminarne analize jasno pokazuju da će ova odluka povećati troškove poslodavcima za više od 600 KM po radniku. Najveći udar osjetit će industrije poput tekstilne, drvoprerađivačke i automobilske, koje svakako posluju na granici održivosti. Posljedice će neminovno uključivati smanjenje broja radnih mjesta i otpuštanje radnika, zatvaranje pogona i slabljenje ekonomskog ambijenta u Federaciji BiH.

Dok poslodavci snažno podržavaju povećanje plata radnika, to se mora provoditi na način koji je ekonomski održiv. Kao što je već dogovoreno s Vladom, svako povećanje plata mora biti praćeno smanjenjem doprinosa, kako bi se teret ravnomjerno rasporedio. Odluka u svom sadašnjem obliku jednostrano opterećuje poslodavce, ugrožavajući njihovu sposobnost da očuvaju radna mjesta i nastave s ulaganjima.

Upozoravamo da će ovakva mjera dugoročno imati negativne posljedice upravo na one radnike čiju zaštitu navodno osigurava, jer će dovesti do smanjenja broja zaposlenih u najosjetljivijim sektorima.

Vijeće stranih investitora BiH (Foreign Investors Council of BiH - FIC) podržava napore drugih udruženja poslodavaca da se, u saradnji s Vladom i sindikatima, poduzmu hitne mjere kako bi se ova štetna odluka revidirala i izmijenila. Posljedice ove odluke su nesagledive i zahtijevaju promptnu reakciju svih uključenih aktera kako bi se zaštitili i radnici i privreda u cjelini.

Kao i u proteklih 18. godina, Vijeće stranih investitora u BiH će nastaviti raditi na stvaranju bolje investicione klime u Bosni i Hercegovini i daljnjem podsticanju produktivnog dijaloga sa resornim ministarstvima i donosiocima u vezi sa nekim od najznačajnijih zakona u BiH, te jačanju saradnje između javnog i privatnog sektora.


Ekonomski analitičar Zoran A. Pavlović

Ekonomski analitičar iz Banje Luke Zoran A. Pavlović kaže da će se u FBiH desiti ono što se u januaru 2024. godine desilo u Republici Srpskoj, kada je minimalna plaća sa 700 povećana na 900 KM.

- Već u januaru 2024. godine u Prijedoru je zatvorena fabrika koja se bavila tekstilom i šivenjem. Sve što se desilo u u RS-u će se desiti i u FBiH, samo još gore, jer u RS-u je bilo uvećanje od 200 KM, a u FBiH imamo veće povećanje. Radno intenzivne djelatnosti će imati problem da uopće nastave raditi. Perspektiva je zatvaranje niskoprofitnih, radno intenzivnih pogona, koji ne mogu da izdrže to povećanje - kaže Pavlović.

Pored toga on ističe da će povećanje minimalne plaće utjecati na sve radno intenzivne trgovinske i proizvodne djelatonosti, kao što su pekarstvo, ugostiteljstvo, prodaja u trgovinama i tržnim centrima, ukratko - sve će poskupjeti.

- Neko to povećanje mora da plati. Umjesto da se radi na konceptu poreznog restrukturiranja, odnosno da se smanji opterećenje na 50 posto na neto isplaćenu plaću, dakle, ako nekome platite 1.000 KM, država može dobiti 500. Ovako je država došla u situaciju da ona najviše dobija, a to podržavaju sindikati koji dobijaju članarinu od javnog sektora, koji je u sindikatima. Ovo je sprega između vlasti, kao nekoga ko prikuplja poreze, i sindikata javnog sektora. Povećat će se prilivi od direktnih poreza, a vlasti očekuju da će se bolje puniti i fondovi. Ja tvrdim da kada bi se porezi sveli na ukupno 50 posto, svako bi primao plaću preko računa, pa bi i fondovi bili puniji, a ne bi bilo plaća u koverti - objašnjava je Pavlović.

On ističe da je veoma čudno da Vlada FBiH nije analizirala rezultate povećanja najniže plaće u Republici Srpskoj.

- Tu nema puno pameti. Svaku mjeru treba anlizirati s onima na koje se ona odnosi i anlizirati rezultate onih koji su je uveli prije vas. Naši ministri sve najbolje znaju, njima ne treba iskustvo i pamet sa terena. Veliko je pitanje kako će javni sektor u FBiH pokriti ovo povećanje jer i oni su poslodavci, a već su počeli da se zadužuju kao i Republika Srpska. Svi poslodavci su u problemu, jedina je razlika što država može da se zadužuje, a realni sektor ne može - zaključio je Pavlović.

Ministar privrede Zeničko-dobojskog kantona Samir Šibonjić

Ministar privrede Zeničko-dobojskog kantona Samir Šibonjić kritizirao je odluku Vlade FBiH da minimalna plat6 od 1. januara bude hiljadu KM.

Kako je rekao, odluka o minimalnoj plati u Federaciji Bosne i Hercegovine, koju je usvojila Vlada, nije donijela olakšice za privredu, već je postala još jedan udar na leđa poslodavaca i radnika.

– Umjesto da smanje poreze i doprinose i olakšaju poslovanje, vlast je pronašla način da uzme još više novca od privrede, stavljajući u pitanje njenu održivost. Ovo je nezabilježen udar na sektor koji stvara radna mjesta, puni budžete i nosi ekonomiju – naveo je Šibonjić.

Dok se privrednici bore s inflacijom, rastućim troškovima i manjkom radne snage, vlast donosi poteze koji dodatno otežavaju poslovanje i tjeraju investitore, dodao je.

– Vrijeme je da se prestane s politikama koje uništavaju ekonomiju i da se stane uz privredu, stub razvoja i prosperiteta. Privrednici neće šutjeti dok vlast provodi mjere koje vode ka urušavanju poslovne klime u Federaciji BiH – zaključio je ministar Šibonjić.

Ekonomski analitičar i dekan Fakulteta za ekonomiju Univerziteta SSST Faruk Hadžić

- Ono što je interesantno u ovoj priči jeste da se rijetko spominje da će se značajno povećati i izdaci za doprinose. Dio oko povećanja minimalne plate koju dobije radnik, neću polemisati. Donosioci odluka su naravno samo objavili da će minimalna plata povećati sa 619 na 1.000 KM (povećanje od 381 KM ili oko 61 posto), ali nije objavljeno da će zbog rasta minimalne plate doći i do dodatnih izdataka za doprinose od 304 KM.

Po meni, ovaj dio je najviše sporan u ovoj temi oko minimalne plate i velika je greška što nije iskorištena prilika da se ide na prijedlog "zaleđenih doprinosa" koje sam predložio prije nekih šest mjeseci. Ako je intencija bila povećati standard radnika, onda se je i ovaj dio trebao dati radnicima tako što bi se Federacija BiH odrekla dodatno naplaćenih doprinosa i poreza zbog rasta minimalne plate ili generalno odreći se naplate i tako olakšati poslodavcima ovaj rast.

Da su recimo kojim slučajem i ovaj iznos dali radnicima, minimalno primanje u Federaciji bi bilo preko 1.500 KM (minimalna plata bi bila oko 1.300 KM + topli obrok i prijevoz).

Podaci Porezne uprave FBiH koje imam iz avgusta 2023. godine, pokazuju da je u Federaciji radilo 223.285 radnika za platu od 1.000 KM i manju. Danas je taj broj sigurno manji, ali opet je i dalje značajan - naveo je Hadžić.

Dodaje kako je teško precizno izračunati koliko će biti dodatna naplata doprinosa od ovog broja radnika podizanjem minimalne plate, jer nisu svi radili za istu platu.

- Oni koji su bliži 1.000 KM, manji će biti izdatak podizanjem minimalne plate, ali ne očekujem da bi taj iznos na godišnjem nivou bio manji od 400 miliona KM, pod pretpostavkom da ne dođe do otpuštanja radnika. Ovo je iznos koji se odnosi samo za dodatni rast troškova poslovanja zbog većih izdataka za DOPRINOSE, a ne za plate radnika.

Dalje, ova mjera neće imati iste efekte za sve dijelove Federacije BiH. Neki kantoni će biti više pogođeni u odnosu na druge, jer u pojedinim kantonima postoji više preduzeća koja su koncentrisana za izvoz ili imaju niži nivo produktivnosti. U nekim kantonima, u prosjeku, preduzeća imaju i po 4-5x veću dobit po radniku u odnosu na druga preduzeća iz drugih kantona. Vjerovatno će preduzeća koja dolaze iz BPK, ZDK i SBK najviše osjetiti povećanje minimalne plate i to zbog većih izdataka za doprinose.

Konačno, prema ovim novim obračunima, radnik u Federaciji će na godišnjem nivou koštati minimalno 24.000 KM, što uključuje topli obrok, prijevoz, neto platu i doprinose.

Druga stvar koja se nije dovoljno tematizirala jeste značajan rast izdataka za socijalna davanja, koja su vezana za minimalnu platu. Slično će važiti i za povećanje plata u javnom sektoru ove godine.

Treća stvar koja je još uvijek nepoznata jeste koliko će rasti struja privredi za ovu godinu. Privrednici sa kojima sam proteklih dana razgovarao, strahuju i sumnjaju da bi to moglo biti i preko 20 posto, što će opet dovesti do dodatnog povećanja troškova poslovanja, a to će značiti i rast cijena prema građanima. Iskreno se nadam da do toga neće doći. Ako dođe, nemojte se iznenaditi ako vam ubrzo krenu svi računi komunalnih preduzeća da rastu ili cijene hrane u marketima - istakao je on.

Naglasio je kako je naš najveći problem u društvu što smo kao društvo generalno nepismeni.

Vrlo je lako sa narodom manipulisati, jer se često pojavljuju generalne poruke poput, da tamo neke gazde voze bijesna auta, pa onda i svi privrednici voze bijesna auta, ili da su tamo neki radnici neradnici, pa su onda i svi radnici neradnici.

Niti su svi neradnici, niti svi voze bijesna auta i ostvaruju basnoslovne profite. Kao što je znanje moć, tako je i neznanje moć. Koliko vas je iskreno znalo da minimalna plata nije povećana za 381 KM, već za 685?

I bez ovih posljednjih poteza, više puta sam najavljivao u posljednje vrijeme da će 2025. godina biti vrlo izazovna, jer će stanje naše ekonomije u velikoj mjeri zavisiti od toga šta će se ekonomski dešavati u Njemačkoj.

Za kraj, treba već jednom razbiti iluzije država može svima ispuniti želje oko različitih finansiranja i izdataka. Za penzije ima onoliko koliko se skupi od doprinosa. Doprinosi se skupljaju na osnovu broja radnika. Ako nema dovoljno para, onda se dižu krediti i Federacija se zadužuje. Kada se zaduže, onda idu napadi što se zadužuje.

Ako bude kojim slučajem došlo smanjenja zaposlenosti, morat ćemo se još više zaduživati, ali i to ima granicu. Ako bude došlo do novog rasta cijena, opet će rasti pritisak za povećanje plata u javnom sektoru i rasta izdataka.

U konačnici, sve zavisi koliko imamo jaku privredu i koliko nam je jak izvoz. Ako izvoz dodatno krene padati ove godine, u gadnom smo problemu za sve ono što nas čeka 2026. godine.

Problemi ako krenu, ići će samo lančano jedan za drugim, a tada neka nam je Bog na pomoći - poručio je Hadžić.

Ekonomski analitičar Igor Gavran

Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže kako mu nedostaje riječi da opiše nivo neozbiljnosti, neznanja, nesposobnosti i diletantizma s kojima Vlada FBiH pokušava poboljšati standard radnika.

Usvojeno rješenje, a riječ je o odluci prema kojoj će minimalna plaća u 2025. godini iznositi 1.000 KM, prema njegovim riječima barem zvuči pravno provodivo i jednostavno za primjenu, za razliku od najavljivanih kompliciranih uredbi i naknada za radni učinak.

- Ali opet je prosto nevjerovatno da se dekretom određuje ovoliko povećanje minimalne plate, a da se ne mijenja ništa u oporezivanju i doprinosima. Apsolutno je neophodno povećati minimalne plate i iznos od 1.000 KM nije pretjeran kada je riječ o neto plati za radnika. Naprotiv. Sadašnji iznos minimalne plate je ispod sramotnog, neljudski nizak, ali nije razumno dan-dva uoči Nove godine donijeti ovakvu promjenu bez umanjenja oporezivanja i doprinosa. Morao se znatno povećati neoporezivi dio, pa da se tako trošak za poslodavca ne povećava znatnije u odnosu na sadašnje stanje, a da radnik dobije puno više novca. Ili barem da razlika izmedu sadašnje i buduće minimalne plate ne bude dodatno oporezovana i da se na nju ne plaćaju doprinosi. Ili, kao treće rješenje, da se umanje stope poreza i doprinosa na cjelokupnu plaću – kaže Gavran.

Ako Vlada FBiH, dodaje naš sagovornik, zaista samo želi povećati minimalnu plaću i trošak za poslodavca učini puno većim, ovakvu odluku smatra nerazumnom, a osnovni cilj onda nije povećanje primanja radnika nego javnih prihoda, a posljedičnim rastom ostalih plaća i prosječne plaće i rast primanja u javnom sektoru.

- Za mnoge poslodavce, posebno mikro i mala preduzeća, ovakvo rješenje je teško održivo i bojim se da će neki od njih otpuštati radnike da bi smanjili troškove poslovanja. Naravno, postoje i poslodavci koji s lakoćom mogu podnijeti povećanje troškova, jer ostvaruju multimilionsku dobit. Jedini razlog zašto radnike do sada nisu plaćali više je njihova pohlepa i takve ne treba žaliti. Ipak, realnost je da jedan broj ovo teško može podnijeti. Može se pojaviti i situacija ucjenjivanja radnika da vrate dio iznosa plate poslodavcu u gotovini, ako žele zadržati radno mjesto. Jednostavno vlada mora ili donijeti novu odluku ili promijeniti ovu, ili predvidjeti neke druge mjere da se umanje negativni efekti. Povećanje plata je neophodno i to je pozitivna strana ove odluke, ali treba ga učiniti na održiv način koji ne uništava poslodavce i ne gasi radna mjesta – dodaje Gavran.

Komentirajući različite prijedloge i najave koje su stizale iz Vlade FBiH, Gavran naglašava da se dodatna sredstva mogu osigurati dodatnim oporezivanjem banaka, veletrgovaca i drugih sektora koji ostvaruju enormnu dobit, pa taj novac iskoristiti za pomoć mikro i malim biznisima ograničene likvidnosti.

- Neka pomogne recimo malim trgovcima izuzimanjem od zabrane rada nedjeljom pa mogu ostvariti veće prihode. Neka umanji neke druge troškove. Ovakva odluka nije održiva za sve i pored ostalog dat će i savršen izgovor za opravdano ili neopravdano povećanje cijena. Sve se vraća na to da nam je potrebna sveobuhvatna fiskalna reforma koja povećava primanja svih, a smanjuje opterećenja poslodavaca, a ne parcijalna rješenja kao ovo s kontraproduktivnim efektima – kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.

Predstavništvo njemačke privrede u Bosni i Hercegovini (AHK)

Na odluku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da se minimalna plaća poveća sa 620 KM na 1.000 KM reagovali su i u Predstavništvu njemačke privrede u Bosni i Hercegovini (AHK).

Oni smatraju da je odluka nepovoljna iz sljedećih razloga:

- Odluka je donesena 30.12.2024. s primjenom od 1. januara 2025. godine, što u praksi znači da firmama nije ostavljeno dovoljno vremena za prilagodbu finansijskih planova za 2025. godina zbog značajnog povećanja troškova, za komunikaciju s vlasnicima u inostranstvu i reorganizaciju rada radi pokušaja umanjivanja efekata ove odluke.

Većina članova Predstavništva njemačke privrede u Bosni i Hercegovini ima dugoročne ugovore sa svojim kupcima te nije moguće ukalkulisati ovo značajno povećanje troškova u konačnu cijenu proizvoda.

Značajan negativan efekat na konkurentnost FBiH kao lokacije za privlačenje stranih investicija - povećanje znači da je ukupni trošak minimalne plate u FBiH 1.744 KM (849 eura) dok je u Mađarskoj ukupni trošak minimalne plate 348.800 forinti (849 eura po zadnjem kursu). Dakle, trošak minimalne plate u članici Evropske unije, koja se nalazi u neposrednoj blizini glavnih izvoznih tržišta, jeste za čak pet posto manji nego u FBiH.

Odluka o visini minimalne plate za 2025. je potpuno u suprotnosti s najavama koje su dolazile iz Vlade FBiH u toku cijele godine - smanjenje poreznog opterećenja, produženje odluka o neoporezivim primanjima radnika itd.

Rast troška minimalne plate je značajno veći od očekivanog rasta inflacije. S druge strane, u posljednje četiri godine imamo kontinuirani rast minimalne plate po stopama višim nego u EU ili u drugim država okruženja. Takvu situaciju nije moguće amortizirati naglim povećanjem produktivnosti radnika. Stoga smo svjedoci velikom broju zatvaranja preduzeća u radnointenzivnim oblastima.

Dakle, ovakvom odlukom su oštećeni naši članovi, bez nekog značajnog benefita za radnike. Zaposlenici s početnim platama kod našeg člana neće imati veća primanja, a član će biti dodatno opterećen dodatnim poreznim teretom - navodi se u saopćenju Predstavništva njemačke privrede u Bosni i Hercegovini.

Oni su pozvali Vladu FBiH da povuče navedenu odluku, produži odluku o isplati neoporezive pomoći i za čitavu 2025. godinu, te da ovakve odluke ne donosi ishitreno i bez sagledavanja stvarnih efekata.

Zastupnik u ZD PFBiH Admir Čavalić

Na 1.023 eura bruto plate u Hrvatskoj za radnika ispod 30 godina, poslodavac na ruke radniku isplati 838,36 eura, dok u FBiH isplati 590 eura. Dakle radnik na istu bruto platu dobije gotovo 250 eura manje od radnika u Hrvatskoj. Ukoliko je radnik stariji od 30 godina, taj iznos razlike je nešto manji – oko 165 eura. Ovo je posljedica fiskalnog opterećenja na rad od 41,5% u FBiH odnosno činjenice da nemamo fiskalnih reformi. Čak je i entitet RS uspio uraditi nekakve reforme pa spustiti zbirnu stopu doprinosa na 31% (zbog toga je minimalac 900 KM).

Upravo na krilima fiskalnih reformi se u zadnjih par godina pričalo o minimalnoj plati od 1.000 KM neto. Ta plata bi bila treći korak, odnosno rezultat spuštanja fiskalnog opterećenja na rad u FBiH (izmjene dva zakona, o doprinosima i porezu na dohodak). Ovo se nije desilo, ali jeste uredba koja propisuje 1.000 KM minimalnu platu neto. Nekako se provukla pod tačkom "razno” na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća i to preglasavanjem predstavnika poslodavaca.

Znam da će ovo zvučati bajno, ali ekonomija je složena nauka, a ekonomska realnost, pogotovo bosanskohercegovačka, još složenija. Šta očekivati ako uradite zadnji korak, bez prva dva? Vjerovatno pad. Pad zaposlenosti prije svega. Procjene su da je u startu 20.000 do 30.000 radnika u FBiH ugroženo. Ili će raditi za 1.000 KM neto mjesečno ili neće raditi (znam da je to onima koji su operisani od naše realnosti jednostavno kazati). Ali to je tek početak. Oni radnici koji prežive ovu uredbu će vjerovatno imati priliku da se upoznaju sa užasnom praksom nazvanom "koverta” tj. vraćanjem dijela plate poslodavcu. Istina ova praksa i sada postoji – na sramotu poslodavcima koji je koriste – ali će se sigurno intenzivirati jer ne možete uredbom tek tako urediti visine plate.

Da je povećanje 5-10%, to je razumljivo, ali za gotovo 400 KM, plus svi pripadajući troškovi fiskalnih nameta (idemo na iznos od 600 KM i više), to ne. Posebno ne za gotovo trećinu federalne privrede koja je u gubitku. Kako očekivati od gubitaša za dižu troškove plata od minimalno 600 KM mjesečno? Zatvaranje firme (kao u Prijedoru prošle godine), "koverta”, otkazi ili nešto treće?

Konačno, imamo efekte po budžete različitih nivoa vlasti. Par zakona se direktno veže za minimalnu platu, indirektno i plate svih zaposlenih u javnom sektoru koji sada anticipiraju znatna povećanja plata. Ovo će stvoriti izuzetne pritiske na federalni, a posebno na kantonalne budžete. Kako doći do ovih sredstava? Osim duga nema alternative jer 2025. godina ne obećava visoke stope ekonomskog rasta.

Da sumiramo – Vlada FBiH nije ponudila fiskalne reforme. Nije ponudila ni analize efekata ove mjere. Samo je ponudila uredbu dva dana pred Novu godinu. Plus par rečenica u medijima iz kojih se može iščitati da će Vlada FBiH (vjerovatno Ministarstvo poduzetništva i obrta) finansirati doprinose nekim poduzećima. Možda u tom grmu leži zec čitave ove priče. Plus par dobrih naslova u medijima za Vladu. Problem je što su svi ostali na gubitku. Naročito radnici kojima se plasira ovaj ekonomski populizam.

Da zaključimo zašto je populizam? Jednostavno – da je ovo prihvatljiv način donošenja odluka, onda bi Vlada FBiH poput nekih afričkih vlada, mogla jednostavno staviti da je minimalna plata 2.000 KM, 3.000 KM, nagurati prosječnu na 10.000 KM. Jedini problem je što će svega par radnika u FBiH raditi za te plate. Prave reforme su one kao u Hrvatskoj, sve ostalo je laž i podvala.