Razgovor sa šefom Delegacije EU u BiH

Evropska komisija je 29. maja 2019. godine usvojila svoje Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Mišljenje je od ključne važnosti u odnosima Evropske unije i Bosne i Hercegovine, potvrda da je EU predana da pruži smjernice i podršku zemlji u provođenju neophodnih reformi na njenom putu ka evropskim integracijama.

Mišljenje identifikuje 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Evrospkoj uniji, te pruža sveobuhvatne smjernice za postepene reforme. Ključni prioriteti obuhvataju područja demokratije/funkcionalnosti, vladavine prava, osnovnih prava i reforme javne uprave – osnove procesa pridruživanja Evropskoj uniji.

Analitički izvještaj koji je priložen uz Mišljenje, po prvi put, upoređuje situaciju u Bosni i Hercegovini sa standardima koji se primjenjuju u zemljama članicama EU, uključujući pitanja kao što je unutrašnje tržište, javne nabavke, politika konkurentnosti, okoliša, sigurnosti hrane i zaštite potrošača.

Mišljenje pruža čvrstu osnovu za diskusiju u Vijeću Evropske unije koje treba da donese odluku o narednim koracima na putu BiH ka Evropskoj uniji.

Delegacija EU u BiH organizovala je niz sastanaka kako bi razgovarali sa stručnjacima iz različitih oblasti o Mišljenju Europske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU. Direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mladen Pandurević prisustvovao je jednom takvom sastanku i sa šefom Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalnim predstavnikom EU Larsom - Gunnarom Wigemarkom i ostalim sudionicima razgovarao o detaljnoj analizi na kojoj je zasnovano Mišljenje kao i o početnim procjenama uticaja budućeg pristupanja Bosne i Hercegovine u nekim ključnim područjima strateških politika.

Evropska unija pruža smjernice organima vlasti u zemlji u pogledu reformskih prioriteta na putu zemlje ka članstvu u EU. Dijalog o politikama djelovanja između Evropske komisije i Bosne i Hercegovine se odvija od 2009. godine u skladu sa Privremenim sporazumom, a od 2015. u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).

Mišljenje je definisalo oblasti iz SSP-a u kojima Bosna i Hercegovina treba uložiti manje ili veće napore da bi ostvarila napredak: od obrazovanja, zapošljavanja, do bolje poslovne klime, vladavine prava, sigurnosti, javne uprave u službi građana. Napredak u ovim oblastima ne znači samo dosezanje standarda EU nego znači i bolji i kvalitetniji život građana Bosne i Hercegovine.