Predsjednik i potpredsjednica UPFBiH u emisiji Odgovorite ljudima o prijedlozima izmjene i dopune zakona kojima se plaće u realnom sektoru brzo mogu povećati do 400 KM

Koje su neophodne strategije da bi se ublažila ekonomska kriza? Kako zaustaviti stalni rast cijena hrane, energenata? Kako pomoći stanovništvu? Hoće li biti recesije i kako se boriti s njom? Zašto je tako veliki poremećaj na tržištu rada? Što nas očekuje u 2023. godini i je li realan pad cijena? Na ta, ali o stala pitanja, odgovorili su predsjednik UPFBiH Adnan Smailbegović, potpredsjednica UPFBiH Snježana Koepruner, potpredsjednik Privredne komore FBiH i profesorom na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Ante Domazet u emisiji Odgovorite ljudima Federalne TV.

Potpredsjednica UPFBiH Snježana Koepruner istakla je da je kriza počela korona virusom, a poslije zbog poremećenih lanaca snabdijevanja su se povećale cijene sirovina, što je bio uvjet da se povećavaju cijene na tržištu.

"Mi u Bosni i Hercegovini se  već 30 godina nalazimo u permanentnoj krizi i prilično smo očvrsnuli u rješavanju tih problema. Kad vidimo kako naši građani žive, kakav je standard i kako se bore i sa kakvim sve poteškoćama moraju izaći na kraj. Sada treba rasteretiti privredu i povećati plaće na način da Vlada omogući poslodavcima da povećamo osobne dohotke, ali da nam ne povećaju doprinose. Već u nekoliko navrata sam predlagala da, na primjer, kao što je Vlada prošle godine davala mogućnost poslodavcima da podijele 1080 KM bez plaćanja doprinosa i poreza, da nam u ovoj godini da da na isti način podijelimo tri prosječne plaće građanima, kako bi oni mogli lakše proći kroz ovu krizu, a poslodavci na to ne bi plaćali visoke doprinose. Trebamo konačno napraviti neke ustupke privredi naći način kako pomoći građanima", istakla je Koepruner.

Predsjednik UPFBiH Adnan Smailbegović mišljenja je da Bosna i Hercegovina i naše društvo može napraviti snažniji iskorak u odnosnu na ovu situaciju u kojoj smo danas, ali da je neophodan bolji poslovni ambijent

"Sigurno jedno od prvih stvari, kao što je gđa. Koepruner rekla, je rasterećenje privrede. Ne postoji zemlja na svijetu u kojoj radnik od zarađenog manje nosi kući. Mi smo prije nekoliko dana izašli s jednom inicijativom, izmjenom zakona, da se nešto brzo riješi. Našli smo jedan model, dok se, naravno, ovi zakoni o doprinosima i dohodak ne usvoje. Dakle, bilo bi temporalnog karaktera, do donošenja zakona. Radi se o tome da za plate koje se povećavaju do 400 KM se uplaćuju simbolični doprinosi, 11% na PIO, da se ne plaćaju puni doprinosi koji su 41,5 %. Time bi se dobilo da fondovi PIO, zdravstvo i ostalo, ne gube prihode. Oni bi ostali na ovogodišnjem, vjerovatno bi i poraslo nekoliko procenata, a s druge strane bi najviše novca otišlo radniku. Time bi se povećao standard naših radnika, potrošnja itd. Mi smo se u našem prijedlogu zakona ograničili se na realni sektor jer mislimo da su to radna mjesta koja zaslužuju određeno povećanje", kazao je Smailbegović.

Emisiju možete pogledati u nastavku: