Udruženje poslodavaca Federacije BiH
Tel. +387 33 552 460
Fax. +387 33 552 461

Održana javna rasprava o Prijedloga zakona o zdravstvenom osiguranju

Održana javna rasprava o Prijedloga zakona o zdravstvenom osiguranju
Zastupnik Zastupničkog doma PFBiH Ramiz Karić i predlagač zakona, provodeći aktivnosti na izradi Prijedloga zakona o zdravstvenom osiguranju, organizovao je 20.09.2022. godine javnu raspravu o ovom zakonu.

Na javnoj raspravi su prisustvovali predstavnici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, predstavnici Federalnog ministarstva zdravstva, Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, Udruženja poslodavaca FBiH, Privredne komore FBiH i kompanija.

Podršku u javnoj raspravi je pružilo Udruženje poslodavca FBiH.

U uvodom izlaganju, zastupnik Karić je istakao da predložene izmjene Zakona imaju cilj da se obaveza naknade plaće za vrijeme bolovanja na teret poslodavca smanji sa 42 na 15 dana, kako bi se smanjila zloupotreba instituta bolovanja, te da je potrebno napraviti zakon koji je provodiv.

Istakao je da je u većini europskih zemalja ista praksa, odnosno da se plaćanje naknade od strane poslodavca sve dok osiguranik nije radno sposoban, do pravosnažnosti odluke nadležnog tijela o utvrđivanju invalidnosti osiguranika, ograničava na prvih 15 dana bolovanja.

Izmjenama se također smanjuje broj dana obaveze plaćanja naknade plaće zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti koju obračunava i isplaćuje pravna osoba. Također, predloženo je brisanje člana 81. koji propisuje obavezu da za povredu na radu i oboljenju od profesionalne bolesti osiguranika poslodavac osigurava u cijelosti sredstva za ostvarivanje zdravstvene zaštite. Isti član propisuje obavezu reosiguranja radi rizika, a na tržištu Federacije BiH se ne može kupiti proizvod zvani "reosiguranje”.

Karić je istakao da je posljedica trenutnog zakonskog rješenja je zloupotreba korištenja bolovanja, te da je 13% radnika svaki dan u FBiH na bolovanju, dok je prosječan broj u državama Europske unije 3,5%. Kada bi se broj dana bolovanja sveo na europski prosjek, automatski bi se stvorili uslovi za povećanja plaća u iznosu od cirka 15 posto.

Direktor UPFBiH Mario Nenadić je u ime UPFBiH prenio zajedničke stavove o ovom za poslodavce važnom pitanju. Kazao je da je ovo jedno od brojnih opterećenja za poslodavce i intencija UPFBiH je da u saradnji sa nadležnim vlastima "rasvijetli" ovo opterećenje i da ga u što skorije vrijeme smanji kroz propise i u praksi. Poslodavci su opterećeni isplatom poreza i doprinosa, parafiskalnih nameta i, kako je napomenuo Nenadić, u rasterećenju od ovog opterećenja poslodavci vide dio rješenja i za povećanje plaća radnika i generalno njihovog standarda. Bolovanja na teret poslodavaca su preskupa i nerealna. Također, poslodavci naglašavaju veliki problem zloupotreba bolovanja neefikasnih kontrola, nepostojanje zakonom propisanog reosiguranja za povrede na radu i dr., skupe obaveze po poslodavce iz zakona o zaštiti na radu, zdravstvenoj zaštiti i drugih propisa, što u konačnici pada na teret poslodavca. UPFBiH sugeriše vlastima da se u što skorije vrijeme usvoje i propišu podzakonske akte jer poslodavci na ovaj problem ukazuju godinama, a problem je sada posebno kulminirao nakon pandemije koronavirusa i generalno opterećenja u radu svake vrste, nedostatka radne snage, povećanja potrošačke korpe, opterećenja cijene rada, odlaska mladih iz BiH i drugo.