Kompanije i radna mjesta u drvnoj industriji se moraju prilagođavati digitalizaciji i automatizaciji proizvodnje

Digitalizacija i automatizacija su sadašnjost i budućnost funkcioniranja drvne industrije i krajnje je vrijeme da se pokrenu aktivnosti na prilagođavanju kompanija i radnih mjesta ovim procesima u drvnoj industriji. Ovo je zaključeno na okruglom stolu o temi "Izazovi digitalizacije: Kako prilagoditi kompanije i radna mjesta digitalizaciji u drvnoj industriji?" kojeg su 13. juna organizirali Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine i Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Učesnicima okruglog stola predstavnici poslodavaca i sindikata iz Norveške prenijeli su iskustva kompanija iz ove države koje su prošle i još uvijek prolaze kompanije iz oblasti drvne industrije, naročito u oblasti edukacije, prekvalifikacije i dokvalifikacije radnika u skladu sa potrebama digitaliziranih i automatiziranih procesa proizvodnje.

Na okruglom stolu je također zaključeno da je u oblasti šumarstva u FBiH, ali i generalno, potrebno donijeti zakonsku regulativu koja će omogućiti primjenu savremenih tehnologija u proizvodnim procesima. Istaknuto je da je potrebno donijeti strategiju razvoja šumarstva i drvne industrije u FBiH i BiH kako bi ovoj strateškoj grani industrije omogućio dalji rast i razvoj.

Kako je zaključeno, proces digitalizacije i automatizacije zahtijeva punu informiranost i uključenost radnika o izazovima koje sa sobom donosi ovaj proces. Također, neophodno je osigurati programe dokvalifikacije, prekvalifikacije i edukacije radnika, radi podizanja njihovih kompetencija, znanja vještina neophodnih za digitalizirani proces proizvodnje. To istovremeno može biti i jedan od načina da se kvalificirana radna snaga zadrži u BiH.

Predsjednica Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH Lejla Ćatić  istaknula je da se sve više govori o digitalizaciji, automatizaciji i uvođenju novih mašina koje će zamijeniti radnike.

"To stvara određene pritiske i bojazan radnika za radna mjesta. Danas razgovaramo o tim izazovima koji zasigurno donose novi pristup, a to je promjena profila radnika, tako da ćemo imati sve više obučenih radnika, ali i potrebu prekvalifikacije i dokvalifikacije radne snage. Bitno je osigurati ostanak mladih ljudi u Bosni i Hercegovini unaprijediti njihova prava. Kolektivnim ugovorima treba urediti nove aspekte rada" naglasila je Ćatić.
 
Predsjednik Udruženja poslodavaca u FBiH Adnan Smailbegović naglasio je da je ključno da menadžment kompanija shvati nužnost digitalizacije.

"Digitalizacija i automatizacija su nužna potreba i naša industrija mora shvatiti da će što prije provede te procese biti konkurentnija na tržištu. Naše kompanije moramo učiniti konkurentnijim na tržištu kako bismo smanjili cijene proizvoda, a da istovremeno podižemo cijenu rada", kazao je Smailbegović.

Digitalizacija u Norveškoj, kako je rekao predsjednik Udruženja poslodavaca za drvni dizajn i tekstil Norveške Egil Sundet, ide u pozitivnom smjeru, između ostalog i zbog toga što su plate u tom sektoru izuzetno visoke, tako da samom digitalizacijom vrše i automatizaciju proizvodnje.

"Robote moramo uvesti u fabrike i mislim da su radnici u Norveškoj shvatili da bez robota fabrike nemaju budućnosti. To će u svakom slučaju unaprijediti produktivnost", kazao je Sundet.

Predstavnik za međunarodnu saradnju Sindikata industrije i energetike Norveške Ole Kristian Paulsen naglasio je da je u procesu digitalizacije ključna uključenost svih.

"Najbitniji dio procesa je učešće radnika. Radnici trebaju shvatiti da bez novih tehnologija fabrike teško opstaju na tržištu. Na primjeru fabrike u kojoj sam radio znam da niko od zaposlenih nije ostao bez posla sa uvođenjem novih tehnologija. Jednostavno, povećali smo obim proizvodnje", naglasio je Paulsen.