Održana sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća SBK

Na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća SBK, održanog 28.10.2024. godine, razmatrano je i pitanje stanja u privrednim subjektima, posebno u realnom sektoru, na području SBK.

Presjek sa određenim podacima u vezi stanja i problema iznijeli su ministar privrede u Vladi SBK Sedžad Milanović i predsjednik Grupacije poslodavaca SBK pri UPFBiH Kemal Čolak.

Podaci i činjenice koje su iznijeli upućuju na zabrinutost teškim stanjem u skoro svim sektorima industrijske proizvodnje. Najteže stanje je u sektoru tekstila, obuće i kože gdje se bilježi veliki pad narudžbi, posebno u izvozu. Smanjen je broj uposlenih u ovom sektoru. Nažalost postoje i firme, odnosno fabrike koje su u potpunosti obustavile svoj rad i otpustili uposlenike.
Stanje u sektoru drvne industrije je alarmantno. Smanjen je broj narudžbi, izvoz drvnih obradaka i proizvoda od drveta je značajno smanjen i dalje bilježi trend pada. Naročito se to odnosi na namještaj i dijelove namještaja. Generalno, u ova dva sektora industrijska proizvodnja je u padu, broj uposlenih, prihod i izvoz je smanjen, a kretanja na tržištima zemalja Europske unije, na koja tradicionalno najviše izvoze ovi sektori, ne obećavaju skori oporavak. Naprotiv, ne bi bilo iznenađenje i dalje usložnjavanje i pad dinamike ovih tržišta.
Istovremeno u oba navedena sektora povećan je uvoz, što dodatno doprinosi slabljenju poslovnih subjekata.

Također, konstatovano je da se usložnjava i otežava ostvarivanje proizvodnih i poslovnih aktivnosti i u sektoru metalske i mašinske industrije i da je to u nekim proizvodnim subjektima na našem kantonu sve izraženije. 

Najozbiljnije shvatajući teško stanje poslovnih subjekata, posebno realnog sektora, obavljena je temeljita i iscrpna rasprava, u kojoj su učestvovali svi prisutni članovi ESV, pokušavajući odgovoriti ovim izazovima i tražeći načine kako to uraditi i u kojim oblastima najprije intervenisati.

Posebna pažnja i iznesene činjenice odnose se na dugogodišnje loše stanje u oblastima:

• Školstvo i školovanje kadrova za potrebe realnog sektora u SBK

Konstatovano je da je ranijih godina i u više navrata bila rasprava na sjednicama ESV-a, Vlade SBK, ministarstava i radnim grupama, ali da nisu realizovani ključni koraci koji bi doveli do kvalitetnijeg i adekvatnije stručnog kadra koji se po završetku školovanja zapošljavaju u poslovnim subjektima na području SBK. Struktura struka koje su zastupljene u srednjim školama u SBK samo djelomično odgovaraju potrebama firmi, a veliki broj svršenih srednjoškolaca odlaze na rad van BiH.

• Sistem evidentiranja i posredovanja u zapošljavanju

U ovoj oblasti institucija koja postoji na nivou FBiH nikako nije zadovoljila svrhu svog postojanja. Na evidenciji nezaposlenih u SBK je oko 30.000 nezaposlenih. Od toga je blizu 10.000 kvalifikovanih i visokokvalifikovanih radnika, te oko 7.000 srednjoškolaca. Konstatovano je da je struktura neodgovarajuća za branše koje posluju, te da veliki broj od navedenih su samo fiktivno na evidenciji zbog ostvarivanja nekih prava, a istovremeno rade na crno, veoma često i u inostranstvu.

• Fiskalni i parafiskalni nameti

Već dugi niz godina ovaj problem je tretiran na svim nivoima. Fiskalni izdaci su regulisani zakonima i propisima na nivou FBiH. To su doprinosi za PIO/MIO, zdravstvo i porez za zaštitu nezaposlenosti. Trenutno su ovi nameti najviši u Europi i jedan su od tereta za poslovne subjekte koji, ako se u najskorije vrijeme ne donese novi Zakon na nivou FBiH, prijete da ekonomija posebno u realnom sektoru još ubrzanije oslabi.

•  Bolovanja

Odlazak radne snage van BiH, te veliki broj odsustva radnika uslijed bolovanja su poseban doprinos nagrizanja ekonomskog stanja u realnom sektoru. Uvažavajući činjenicu da je uvijek bilo i da će biti bolovanja sezonskih, povreda na radu ili van rada, epidemija i sl. konstatovano je da su izuzetno velike brojke izgubljenih radnih sati po osnovu nerealnih i fiktivnih bolovanja. Posebno je velik broj bolovanja ispod 40 dana koja idu na teret poslodavaca.

Nakon rasprave, zaključeno je da je neophodno odmah krenuti  sa revizijom nastavnih planova i programa u srednjim školama i uskladiti ih sa potrebama poslovnih subjekata te preispitati upisnu politiku, uraditi što je potrebno da bi već od naredne školske 2024/25 godine bio upis adekvatan potrebama poslodavaca. Posebno imati u vidu dobra iskustva dualnog obrazovanja, te što je više moguće da praktičnu nastavu uz rad srednjoškolci obavljaju u daleko većem broju sati kod neposrednih poslodavaca.

Nadalje je zaključeno da je potrebno uputiti inicijative prema nadležnim organima i institucijama FBiH da se odmah krene sa reformom evidentiranja i posredovanja u zapošljavanju i da se primjenu pozitivne prakse iz zemalja u okruženju i EU te uputiti inicijative i urgencije prema Vladi i nadležnim ministarstvima FBiH da se zakoni, koji su u određenim procedurama duži period, stave na dnevni red i usvoje u najkraćem mogućem roku. To su prije svega zakoni o porezima na dobit i dohodak, te doprinosima za PIO/MIO i zdravstvo.

Također je zaključeno da je potrebno u zdravstvenim institucijama poduzeti korake koji će dovesti do značajnog smanjenja izostanaka sa posla po osnovu bolovanja (ovdje se misli prije svega na neopravdana bolovanja po bilo kom osnovu ili razlogu) te pokrenuti inicijativu prema Vladi i ministarstvima FBiH za hitno usvajanje Zakona o zdravstvu (izmjena člana koji reguliše troškove bolovanja koji padaju na teret poslodavca, odnosno zdravstvenog fonda).